Mentalno zdravlje više nije tabu!

O mentalnom zdravlju sve više slušamo i čitamo, u medijima, na televiziji i društvenim mrežama. A znamo li šta je uopšte mentalno zdravlje?


Mentalno zdravlje se definiše kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, sposobna je da produktivno radi i u mogućnosti je da doprinosi svojoj zajednici.

Mi smo u okviru prethodne Zoom kafice razgovarali sa Dragom Šapić, master psihologom, o mentalnom zdravlju tokom studiranja i posebno se osvrnuli na studiranje u posebnim uslovima, kakvi su sada. Studiranje ume da bude stresno i izazovno, a studenti su ipak samo ljudi sa emocijama, kao i svi ostali. Iako to ponekad i sami zaboravimo.

Prema Draginim rečima, doživljaj krize zavisi od objektivnih karakteristika, kao i od subjektivnog doživljaja svakog pojedinca. Može se percipirati kao izazov, pretnja ili gubitak. Kako to prevazilazimo? Tako što imamo više razumevanja i više strpljenja jedni za druge. Neophodno je da ljudi imaju svest o svom mentalnom zdravlju, ne samo kada je teško, već u svakom trenutku.

Istina je da društvo nema dovoljno empatije za studente i generalno mlade ljude koji se bore da postignu neki cilj. Ljudi previše često zaboravljaju koliko je studentima teško. Oni se suočavaju sa teretom velikog pritiska da se sve završi na vreme, da što pre počnu da zarađuju za sebe, da budu što bolji i stalno su u nekoj trci sa vremenom. Imaju utisak da sve moraju sami, da nemaju ničiju podršku i da se samo njima dešavaju poteškoće u studiranju. Tada je važno ZAUSTAVITI SE. Disati. Odmoriti. Uzeti koliko god je vremena potrebno za razmišljanje: kako se osećamo, šta nam je važno SADA, šta želimo, šta nas to drži u mestu i zašto. I pokušati da u svemu što radimo pronađemo zadovoljstvo. Ako smo umorni, da smo umorni jer smo imali produktivan a ne težak dan.

Takođe, studenti su mnogo više skloni kažnjavanju sebe, nego nagrađivanju. I tako, kada ne stignu da nauče gradivo kako su planirali ili kada padnu neki ispit, skloni su da sebi uskraćuju društvene mreže ili druženje sa prijateljima. Ali umesto da sebe tako kažnjavamo, možemo to koristiti kao vid nagrade i tako motivisati sebe da više učimo. Kao i u svemu, jako je važno napraviti BALANS. Balans je isto individualna stvar i potrebno je da svako napravi SISTEM PRAVILA KOJI MU ODGOVARA I DONOSI NAJBOLJE REZULTATE. Sistem pravila je takođe proces učenja koji se menja sa iskustvom i životnim okolnostima. Važno je da studenti zapamte da nema univerzalne formule za prevazilaženje izazova i da svako od nas ima svoju jedinstvenu formulu za postizanje ciljeva.

Draga je posebno istakla da studenti često imaju ne samo strah od neuspeha, nego i strah od uspeha. I može se desiti da se taj odnos poremeti. Strah od uspeha je karakterističan za studente kojima se bliži kraj studija i diplomiranje. Oni često odlažu poslednji ispit i sami sebe sabotiraju, usled straha od promene i čuvenog pitanja ŠTA DALJE? Prelazak iz uloge studenta u neku od profesionalnih uloga je velika promena. A svaka velika promena izaziva krizu određenog stepena. U ovom slučaju jer zahteva od nas ulazak u nešto nepoznato, dokazivanje na nekom drugom mestu i donošenje velikih odluka koje mogu odrediti našu budućnost.

Na kraju, nismo mogli a da se ne osvrnemo na mnogobrojna pitanja koja studenti dobijaju, kao što su: Kako ide fakultet? Kad ćeš da diplomiraš? Koliko ispita imaš još do kraja? Šta ćeš posle? A svima je poznato da nijedan student ne voli takva pitanja. To mnogima može predstavljati dodatni stres i nervozu. A odgovor psihologa na tu temu je bio:

Ne možemo da utičemo na ono što drugi pričaju i misle, ali možemo da utičemo na to kako to doživljavamo. Važno je videti nameru iza pitanja. Ona je u većini slučajeva dobra ili bar bezazlena, iz brige ili interesovanja. Ono što mi možemo da uradimo jeste da promenimo perspektivu. Na taj način čuvamo sebe.

Rekli smo da ne postoji univerzalna formula za sve, ali ono što sigurno svima pomaže je razumevanje sebe i rad na sebi. Što više radite na sebi, probleme prihvatate kao izazove i tako ih mnogo lakše rešavate. A ako želite da saznate kako raditi na svom samopouzdanju, predlažem vam da se prijavite na našu sledeću Zoom kaficu sa psihoterapeutkinjom Anom Janković Barović : https://docs.google.com/forms/d/1BcA364sAIsO3vtBEhqSOj_zxkXd5Hae9HULrhEYR9a4/viewform?edit_requested=true
Do tada vam predlažem da pogledate Zoom kaficu: 45 minuta o mentalnom zdravlju tokom studiranja: https://www.youtube.com/watch?v=LG6LzU21Ewg&t=2231s
Pazite na sebe i svoje mentalno zdravlje!

Koliko te je post inspirisao

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *